Obrazovni standardi i kompetencije: Nova didaktička područja?

NazivObrazovni standardi i kompetencije: Nova didaktička područja?
Vrsta publikacijeJournal Article
Godina izdanja2014
AutoriStrugar, V.
ČasopisŽivot i škola
Godište60
Broj1
Početna stranica45
Označavanje stranica45-56
Datum objavljivanja6/2014
Vrsta radaIzvorni znanstveni članak
ISSN0044-4855
Other NumbersUDK 37
Ključne riječididaktika, kompetencije, obrazovni standardi, pedagoški časopisi, stjecanje kompetencija, udžbenici didaktike
Abstract

U svakodnevnoj javnoj komunikaciji, a posebice u odgoju i obrazovanju, sve se učestalije rabe pojmovi obrazovni standardi i kompetencije. Autori različito razumiju i tumače te pojmove. Budući da se obrazovni standardi razumiju kao osnovica za stjecanje kompetencija i da se kompetencije stječu u procesu odgoja i obrazovanja, istraživačko je pitanje jesu li ta dva, međusobno povezana pojma, zastupljena u aktualnim udžbenicima didaktike i člancima u pedagoškoj periodici. 
Treba li odgoju i obrazovanju standardizacija ili personalizacija? Autor shvaća standardizaciju kao težnju obrazovne politike (administracije) da upravlja školstvom primjenjujući zakonitosti tržišta, što nije obilježje odgoja i obrazovanja. Standardizacija ne uvažava spoznaje o višestrukim inteligencijama. Pojam kompetencije objašnjava se kao skupni naziv koji obuhvaća znanja, sposobnosti, vještine, vrijednosti, odluke za djelovanje i dr. Kompetencije su izlaz ili postignuće odgoja i obrazovanja, što znači da su bitno povezane s definiranjem ciljeva i vrjednovanjem njihova ostvarenja.
Autor analizira udžbenike didaktike (1991.-2011.) i tri časopisa o odgoju i obrazovanju (2000.-2011.) da bi utvrdio jesu li pojmovi obrazovni standardi i kompetencije njihov predmet. Na uzorku sedam udžbenika didaktike i 679 objavljenih članaka u pedagoškim časopisima utvrđeno je da samo jedan udžbenik didaktike (2010.) u tekstu i rječniku pojmova razmatra ta dva pojma te da je u 1,2% članaka (ključne riječi) zastupljen pojam obrazovni standardi i 6,8% pojam kompetencije.
S obzirom na mali postotak zastupljenosti analiziranih pojmova može se zaključiti da oni nisu rezultat razvoja didaktičke teorije, nego nastojanja obrazovne, prije svega europske, politike. Danas je važno poradi toga opredjeljenje (izazov) didaktičara hoće li se ta dva pojma postati integrirani didaktički pojmovi (u udžbenicima) i postati sadržaji kurikuluma obrazovanja učitelja koji će potom u svojoj pedagoškoj praksi djelovati sukladno spoznajama te istraživati tu praksu.

URLhttp://hrcak.srce.hr/file/185054
Oznaka recenzijeRefereed