Zašto dobra djeca rade loše stvari: uloga moralnog odstupanja u različitom angažmanu djece u vršnjačkom nasilju

NazivZašto dobra djeca rade loše stvari: uloga moralnog odstupanja u različitom angažmanu djece u vršnjačkom nasilju
Vrsta publikacijeJournal Article
Godina izdanja2015
AutoriKekez, A., & Bilić V.
ČasopisŽivot i škola
Godište61
Broj2
Početna stranica47
Označavanje stranica47-64
Datum objavljivanja12/2015
Vrsta radaIzvorni znanstveni članak
ISSN1849-0972
Ključne riječimoralno odstupanje, nasilnici, promatrači nasilja, vršnjačko nasilje, žrtve
Abstract

Nasilje među vršnjacima skupni je fenomen u kojem se djeca različito angažiraju, a kako bi sačuvala samopoštovanje i smanjila samoosudu, nastoje opravdavati svoje ponašanje koristeći strategije moralnog odstupanja. U ovom radu ispituje se odnos između različitih uloga djece u vršnjačkom nasilju i moralnog odstupanja.
U istraživanju su sudjelovala 422 učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola (13,43 godina). Uz upitnik općih podataka, korištene su i prilagođene skale moralnog odstupanja i uloga djece u vršnjačkom nasilju. Rezultati pokazuju da je 35% ispitanih učenika doživjelo vršnjačko nasilje, a najveći ih broj sebe percipira u ulozi branitelja, zatim promatrača, pasivnog ili aktivnog pomoćnika, a najmanje u ulozi počinitelja nasilja. Žrtve nasilja češće su djevojčice, a rezultati pokazuju nisku, ali statistički značajnu povezanost s ulogom počinitelja i pomoćnika te sugeriraju da su žrtve sklone prikrivanju ili umanjivanju odgovornosti i samookrivljavanju. Dječaci u odnosu na djevojčice imaju veći rezultat na skali počinitelja te aktivnih i pasivnih pomoćnika, a utvrđena je visoka povezanost ovih uloga kao i zajednički prediktor - umanjivanje posljedica nasilja. Uz to ulogu počinitelja i aktivnog pomoćnika predviđa i prikrivanje i umanjivanje odgovornosti. Na skali koja mjeri uloga branitelja djevojčice imaju viši rezultat u odnosu na dječake, a utvrđena je i negativna povezanost s počiniteljima i pomoćnicima. Rezultati pokazuju da branitelji nisu skloni kognitivnom restrukturiranju i prikrivanju odgovornosti. Nije utvrđena povezanost promatrača s drugim ulogama, ali češće su to učenici boljeg školskog uspjeha, neskloni kognitivnom restrukturiranju. Zaključak da procesi moralnog odstupanja igraju potencijalno važnu ulogu u nasilju i razumijevanju razlika u angaž-manu učenika u njemu, ima važne implikacije za školske preventivne programe.

URLhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=239027
Oznaka recenzijeRefereed